Danas je, uz prigodnu svečanost, otvoren novi muzej Franjevačkog samostana Kreševo.

Muzej u sklopu kreševskog franjevačkog samostana djeluje već gotovo stotinu godina, a danas je, u novoj, prostranoj zgradi na tri etaže i s novim stalnim postavkama, zasjao sjajnije nego ikad.
Izgradnja nove muzejske zgrade, odvojene od samostana, započela je 2010. godine. Dotad je muzej djelovao u dijelu samostana, u prilično skučenim i neuvjetnim prostorijama. Gradnju je započeo tadašnji gvardijan, sada pokojni fra Ivan Pervan, a nastavili njegovi nasljednici fra Mijo Raič, fra Darko Drljo te aktualni gvardijan fra Josip Tomas. Oni su, zajedno s bivšim općinskim načelnicima Matom Barišićem, Zdravkom Miličevićem i Radojem Vidovićem te sadašnjim načelnikom Renatom Pejakom, tražili i, evo, našli načina da za 11 godina realiziraju projekt koji će narednih desetljeća bez sumnje biti najbolja „razglednica“ prošlosti Kreševa i kreševskog kraja.
Dugo bi trajalo kad bi se nabrojili svi koji su, osim spomenutih, sudjelovali u realizaciji, ali su s financijske strane najveću pomoć Samostanu i Općini pružili Republika Hrvatska i njen Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Vlada Federacije, Federalno ministarstvo kulture i druge federalne institucije, kao i one s razine Županije Središnja Bosna. Stručne poslove, koji uključuju čišćenje i konzervaciju eksponata, kao i osmišljavanje novih postavki obavili su djelatnici Zemaljskog muzeja BiH.
Na današnjoj svečanosti nazočnim su se obratili gvardijan fra Josip Tomas, općinski načelnik Renato Pejak, arheologinja zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu Adisa Lepić, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović.
Fra Josip Tomas naglasio je da je iznimno sretan zbog završetka projekta te se zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli, a Renato Pejak naglasio je da je dovršetak radova i otvorenje muzeja i snažan impuls daljnjem razvoju turizma, za koji općina, kazao je, na drugim planovima, posebice na infrastrukturnom i smještajnom, stvara sve bolje preduvjete. Arheologinja Adisa Lepić ukratko je objasnila koncept stalnih postavki, s posebnim naglaskom na etnološku, arheološku i petrografsku, zahvalivši se kolegama iz Muzeja na čelu s etnologinjom Maricom Filipović. Gordan Grlić Radman kazao je, uz ostalo, kako je i sam podrijetlom iz BiH (otac iz Bugojna, majka iz Prisoja kod Tomislavgrada) te je i zbog toga sretan što može nazočiti jednom ovakvom događaju. On je naglasio da će Vlada i druge institucije Republike Hrvatske i dalje stajati na raspolaganju u realizaciji ovakvih kapitalnih projekata, i to ne samo iz područja kulture već i iz svih segmenata života Hrvata u Bosni i Hercegovini. „Time što pomažemo Hrvate u BiH“, naglasio je, „jačamo i Bosnu i Hercegovinu te joj dajemo snažnu potporu u europskom putu, naravno uz uvjet poštivanja prava svih naroda koji žive u BiH.“ Fra Jozo Marinčić u svom je obrćanju citirao dr. fra Julijana Jelenića i fra Bonu Benića koji su u svojim zapisima pojasnili ulogu franjevaca u sabiranju i čuvanju kulturnog blaga, kazavši da se samo trebamo držati onoga što su Jelenić i Benić davno definirali. Dr. Dragan Čović današnji je događaj nazvao poveznicom između prošlosti i budućnosti, naglasivši da su ustanove kao što je kreševski muzej čuvari identiteta Hrvata u BiH te da Kreševo u mnogo čemu može poslužiti kao odličan primjer onoga o čemu mnogi govore, puta u europsko okrilje, i to ne samo na planu kulture, već i na planu gospodarstva.
Svečanost su uljepšale članice i članovi mješovitog pjevačkog zbora kreševske podružnice HKD-a „Napredak“ pod ravnanjem Marije Pervan te kreševski tamburaši, a događaju su, osim spomenutih, nazočili i brojni drugi predstavnici vjerskog i političkog života, među kojima i veleposlanih Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Radoje Vidović, te fojnički gvardijan fra Mirko Majdandžić. Druženje je nastavljeno i nakon službenog dijela, a s kreševskim tamburašima zapjevao je i Gordan Grlić Radman.