„U mjesecu srpnju 1913. sazidan je hrvatski dom t.j. zgrada za hrvatsku narodnu čitaonicu u Kreševu uz rijeku kod česme zvane 'Gajana' – pod gajem kreševskim“, navodi se u ljetopisu Franjevačkog samostana Kreševo. „Mjesto (je) ustupila obćina – gradsko poglavarstvo – a gradila se od dobrovoljnih prinosa.“

Trinaest godina prije, 1900., osnovana je Hrvatska narodna čitaonica. Glavni inicijator bio je, s izvjesnim učiteljem Anićem, dr. fra Danijel Ban. On je bio i prvim predsjednikom, a iste se dužnosti prihvatio i nakon što je sagrađen dom. Samostan je izdvojio 300 kruna, a po 100 kruna (na drugom mjestu piše da su dali po 50 kruna) vlastite ušteđevine dali su, kao utemeljitelji, njegovi članovi fra Mijo Kopić, fra Blaž Pordušić, fra Rafo Čondrić, fra Lovro Mihačević i fra Jozo Divić. Taj novac bio je glavnica u štedionici, koja će kasnije, s tada izdašnim kamatama, omogućiti gradnju doma.
„Samostan dao i slika za ures čitaonice velikih i knjiga za osnovanje knjižnice oko stotinu komada“, navodi se u ljetopisu. „Ovo nek se zna, jer ima ih već nezahvalnika koji prigovaraju da franjevci ne čine ništa za kulturu naroda i kao da bi sve imali dati njima. Sve, vele – je narodno! Izbija eto duh današnjih prosvjetljenih.“
Zbog sudjelovanja u osnutku „Čitaonice“ u srpnju 1901. je iz Kreševa na Kupres „priko svoje volje“ premješten dotadašnji upravitelj Kotarske ispostave Grgo Vuković.
„Isti je“, stoji u ljetopisu, „bio vrlo obljubljen u mjestu, te su mještani slali i deputaciju na vladu, da ostane, nu nijesu uspjeli. Kako se može mislit, glavni je uzrok bio njegova premještanja što se bojagi previše zauzimao za hrvatstvo, a sve što je učinio glede toga što se zauzimao za hrvatsku narodnu čitaonicu u mjestu.“
Bilo je to vrijeme vladavine Bosnom i Hercegovinom zajedničkog ministra financija Austrougarske Monarhije Benjamina Kallaya. Njegova vladavina zasnivala se na neoapsolutističkim pokušajima da ugnjetavanjem, vojnom i policijskom silom te brutalnom represijom zaustavi buđenje nacionalne svijesti Hrvata i Srba u našoj zemlji te da inaugurira nepostojeću bosansku naciju. Uveo je sveobuhvatnu cenzuru tiska i knjiga, zabranivši mnoge i zaprijetivši prekršiteljima visokim novčanim, ali i zatvorskim kaznama (do tri godine zatvora).