Šta se u Kreševu dešavalo prije stotinu godina? Zanimljive odgovore, kao i uvijek, nude nam samostanski ljetopisi. Kreševski kraj i čitava Bosna i Hercegovina tada su bili dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prvi zanimljiv zapis kazuje nam da je 22. lipnja, dakle samo dan nakon ljetnog solsticija, na Lopati, odnosno Opogoru, osvanuo snijeg. Temperatura je iznosila svega 5 stupnjeva Celzija, pa je iz škrinja izvađena zimska odjeća. „Usljed snijega po planinama i studeni“, piše u ljetopisu, „mnogi volovi i ovce oko Bitovnje i Zeca pokrepali, te ljudi morali što preostalo stjerati na pola mrtvo. Ljetina zaostala u rastu i pozeblo osjetivljije rašće. Ne pamti se ovaka studen u ovogodišnje doba.“ Potrajalo je pet dana, pa je temperatura porasla tek 27. lipnja. Već početkom kolovoza nastale su nesnosne vrućine „usljed čega zelen – kukuruz navlastito – trpio.“
U Beogradu je 16. kolovoza umro „Nj. Veličanstvo naš kralj Petar I. Karadjordjević, kralj ujedinjenih Srba, Hrvata i Slovenaca“. Ljetopisac navodi kako je „kroz sve dane do pokopa obdržavana javna žalost, zvonjenjem crkvenih zvona svaki sat, a crne zastave izvješene na zvonicim i javnim zgradama.“ Na dan sahrane, 22. kolovoza, „bila je crkvena žalobna služba u samostanskoj ovoj crkvi i poslata brzojavno izjava saučešća na kabinetsku pisarnu u Beograd od strane ovog samostana i naroda.“
Najznamenitiji arhitekt onog doba u ovim krajevima, Karl Paržik, došao je, na poziv kreševskih franjevaca, pregledati crkvu „koja je postala vrlo trošna najviše usljed hrdjavo konstruiranog krova, koj usprkos izmjenjivanja višekratnog uvijek prokišnjavao i ruinirao zidove". Ostao je tri dana, a pošto je zaključio da je moguće otkloniti probleme, dogovoreno je da sačini konkretan prijedlog. Paržik će se u Kreševo s idejnim projektom rekonstrukcije vratiti potkraj godine, 18. prosinca, nakon čega će dobiti zaduženje da izradi i izvedbeni projekt. „“Crkva bi“, navodi se u ljetopisu, „po projektiranom nacrtu na starim zidovima, na odobravanje svih koji vidiše, vrlo lijepo bila obnovljena. Daj Bože da se što skorije izvede, jer je skrajna potreba!“
Blagdan svete Katarine, 25. studenog, proslavljen je kako priliči, a svečanu pučku misu predvodio je župnik župe Deževice, vlč. Ladislav Gagulić. U povodu blagdana je u domu „Radovan“ (sadašnji „Napretkov“ dom) priređena zabava.
Glavni događaj 1921. u Kreševu je, kao i u čitavoj državi, ipak bila agrarna reforma, u narodu poznata i kao kmetsko oslobođenje, na što ćemo se osvrnuti u nekom od narednih članaka.

Priredio M. Jukić
(Zabranjeno preuzimanje teksta)