Kroz stoljeća djelovanja u Bosni, želeći pomoći puku, franjevci su bili prinuđeni djelovati na mnogim područjima koja i ne spadaju izričito na njihovo poslanje. Budući da u vrijeme osmanlijske uprave u Bosni nije bilo organizirane zdravstvene zaštite franjevci su liječničko umijeće stečeno u stranim zemljama primjenjivali na svim bolesnicima bez obzira kojoj vjeroispovijesti pripadali. Liječili su čak i visoke predstavnike osmanskih vlasti. Franjevce koji su se bavili liječenjem možemo podijeliti na pučke i školovane liječnike.
Fra Tomo Dapinić (Dafinić) svrstava se među pučke liječnike koji su pomno skupljali "recepte" za "lijekove iz prirode" pa su neki od njih pisali i tzv. ljekaruše. Dapinić je umro na današnji dan 1819. godine. On je možda najpoznatiji liječnik i ljekarnik s kraja 18. stoljeća. Sam je spravljao lijekove i to na temelju domaćih recepata, kao i onih što je pronašao u medicinskim knjigama. On nije samo pravio lijekove na temelju narodnih recepata, već je i sam kao istraživač pokušao napraviti nove da bi uspješnije pomagao bolesnima. U pisanim franjevačkim izvorima pored imena fra Tome Dafinića najčešće se upotrebljavaju izrazi "pharmacopoeus", "pharmacopola" ili "apothecaries", čime se ističe njegova farmaceutska stručna osposobljenost.

Donosimo zanimljivu (ne)zgodu o tome kako je 1794. kreševski samostan oglobljen sa 846 groša jer je fra Tomo lažno optužen kako je nekom Ivanu Peli dao smrtonosni melem:

"U januaru dođe mumbašir jedekile s buruntijom da je o. fra Tomo Dapinić, hećim (u zao čas ga se zahećimio) dao Ivanu Peli rezli melem i da je od toga umro. I šćetovasmo što mumbaširu, što kadiji i eminu, i han-arač groša 846." (Iz "Ljetopisa kreševskog samostana" fra Marijana Bogdanovića)

Na fotografiji: Isječak iz matica kreševskog samostana u kojem su potpisani trojica franjevaca kako su podijelili sakrament krštenja. To su fra Nikola Ilijić, fra Tomo Dapinić i fra Tadija Lagarić, sva trojica pučki kreševski liječnici.

(FB Franjevačka prisutnost u Bosni, fotografija Milo Jukić