Štovanje Jakova Markijskog u Bosni i Hercegovini je staro stotinama godina. Trebalo je, međutim, čekati više od 600 godina da bude tiskana prva znanstvena publikacija o njemu na hrvatskom jeziku.
Ovih dana je, naime, u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu te župe Gospe Snježne u Deževicama, tiskan zbornik radova pod nazivom Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni.
Sv. Jakov Markijski, iz Monteprandonea u provinciji Marche u Italiji, devetnaesto dijete svojih roditelja, rođen je, neki pišu 1391., neki 1394., a neki 1393. godine. Nakon studija prava i sudačkog posla, ostavlja svjetovni život i 1416. godine stupa u franjevački red, gdje svojim životom promovira što dosljednije nasljedovanje sv. Franje. Kao takav, poslan je Bosansku franjevačku vikariju s nalogom da provede obnovu reda.
Sjećanje ne njegovo djelovanje u Bosni posebno se njeguje u župi Deževice. Tamo se nalazi fra Jakovljeva pećina, mjesto štovanja mnogih vjernika koji posebno dolaze na mlade nedjelje (prve nedjelje nakon mladog mjeseca), moleći zagovor sv. Jakova Markijskog.
U želji da hrvatski katolički puk, kao i čitava BiH, bolje upozna sveca koji je njezinim tlom koračao 30-ih godina 15. stoljeća, Katolički bogoslovni fakultet, Općina Kreševo i župa Deževice su 19. i 20. rujna prošle godine organizirali međunarodni simpozij o sv. Jakovu Markijskom i njegovu djelovanju u Bosni.
Zbornik je tematski podijeljen u četiri dijela. U prvom djelu govori se o društveno-političkim i vjerskim prilikama u Bosanskom kraljevstvu u vrijeme djelovanja fra Jakova Markijskog. Drugi dio govori o velikanima franjevačke opservancije i donosi zanimljive podatke o osobnosti i životu fra Jakova. Treći dio, u više radova, predstavlja fra Jakovljevo djelovanje na području Bosanske franjevačke vikarije u Bosni, Dubrovačkoj Republici, Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu. U četvrtom dijelu može se pročitati o fra Jakovu u svjetlu dominikansko-franjevačkih teoloških rasprava, njegovoj prisutnosti u predajama i legendama hrvatskog naroda te o fra Jakovljevoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.
Radi se o sljedećim radovima: Pero Brajko, Društveno–političke i vjerske prilike u Bosanskom kraljevstvu tijekom djelovanja fra Jakova Markijskog, Marko Semren, Velikani franjevačke opservancije, Damir Pavić, Fragmenti iz života sv. Jakova Markijskog na osnovi hagiografskih spisa, Pavo Filipović, Fra Jakov Markijski - Monteprandonski 'Dragi kamen'. Bitna obilježja njegova djelovanja, Milenko Krešić, Jakov Markijski i pokušaj reforme u Bosanskoj vikariji od 1432. do 1438., Pavo Živković, Jakov Markijski na tragu reformi i mučeništva u BiH u XV. Stoljeću, Viktor Palić, Djelovanje sv. Jakova Markijskog u Dubrovniku, Konavlima i ostalim primorskim mjestima, Ivana Jurčević, Jakov Markijski u Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu, Slavko Slišković, Jakov Markijski u svjetlu dominikansko-franjevačkih odnosa, Marko Dragić, Sveti Jakov Markijski u predajama i legendama Hrvata, Christina Lori, Legame tra San Giacomo della Marca e la Beata Vergine Maria.
